Pod „domaćim tijestom“, tzv. svježim tijestom, danas se
misli najviše na tijesto s jajima (ono koje sadrži jedno jaje na sto grama
brašna) i koje je stoga iznimno hranjivo. Zašto ga onda ne bismo pripremali, s
vremena na vrijeme, u potrazi za već zaboravljenim mirisima i okusima? To više
što se uz pomoć modernih aparata, vrijeme i trud potrebni za pripremanje
tijesta, mogu znatno skratiti. Netko će možda primijetiti da domaće tijesto nije
preporučljivo za život današnjeg čovjeka, koji dane provodi pretežno sjedeći,
jer je takvo tijesto previše kalorično (normalan tanjur takva tijesta sadrži
oko 360 kalorija, koje potječu od visokog postotka ugljikohidrata i minimalne
količine bjelančevina). No, najnovija
istraživanja u dijetetici su utvrdila da tijesto ne deblja ako je začinjeno na
primjeren način, štoviše ono se preporučuje u svakodnevnoj dijeti, jer pšenično
brašno, a prije svega ono od cijelog zrna, ili ono koje u procesu rafiniranja
nije kemijski tretirano, sadrži mineralne soli i brojne važne vitamine među
kojima se izdvajaju vitamini grupe B, E, F, i PP.
Ako je tijesto s jajima napravljeno kako treba – što znači:
jedno jaje na 100 grama brašna
ono ima veliku biološku vrijednost. Ako je brašno meke pšenice siromašnije
proteinima od brašna tvrde pšenice, koje se upotrebljava za industrijska
tijesta, taj se nedostatak nadoknađuje u velikoj mjeri hranjivim sastojcima
sadržanim u jajima.
Kada sve to imamo na umu, uviđamo veliku vrijednost koju
takva hrana ima u našoj prehrani. Ako znamo i to da se svježe tijesto jede uz
dodatak raznih umaka, preljeva i sireva, ili da se puni ukusnim nadjevima od
mesa, ribe ili povrća, bez sumnje možemo zaključiti da tijesto pruža bezbroj
mogućnosti da bude ukusno i nezamjenjivo jelo, svima dostupno, kadro da
udovolji i najistančanijim ukusima!
Izvor:“La scuola di Cucina, Simoneta Lupi Vada“,
„Škola kuhanja“, Centar za informacije i publicitet;
Zagreb, 1987
