Sv. Lucija
Bliži nam se spomendan svete Lucije, 13. prosinca.
Sveta Lucija je zaštitnica mučenika, slijepih i slabovidnih. Na taj dan se, po običaju, sije božićna pšenica kako bi do Božića dosegnula najveću ljepotu i krasila naš dom.
Bogata pšenica je znak da će i cijela godina biti rodna, bogata, uspješna.
Ne zaboravite i vi posijati svoju pšenicu!
Akcija "KUPUJMO HRVATSKO" u Zagrebu
Nakon poduže ljetne pauze, ponovno smo aktivno krenuli sa nastupima na sajmovima.
Sudjelovali smo u akciji "Kupujmo Hrvatsko" HGK-e, 29.09 i 30.09.2016 u Zagrebu, na glavnom trgu.
Zagrebčani su prepoznali kvalitetu i posebnost domaćih proizvoda, te je akcija bila uspješno popraćena mnogobrojnim posjetiocima.
Hvala Zagrebu,
a sljedeća akcija "Kupujmo Hrvatsko" čeka nas u OSIJEKU - 14.10.2016., stoga nas posjetite! :D
a sljedeća akcija "Kupujmo Hrvatsko" čeka nas u OSIJEKU - 14.10.2016., stoga nas posjetite! :D
OBAVIJEST
POŠTOVANI KUPCI!
OBAVJEŠTAVAMO VAS DA ELEKTROMLIN DRNJE ZBOG GODIŠNJEG REMONTA NEĆE RADITI U PERIODU
OD 27.06.2016 DO 27.07.2016
MLIN KREĆE S RADOM S 28.07.2016
ZA SVE INFORMACIJE, ZVATI NA BROJ MOB.: 099/736 07 03
OBAVJEŠTAVAMO VAS DA ELEKTROMLIN DRNJE ZBOG GODIŠNJEG REMONTA NEĆE RADITI U PERIODU
OD 27.06.2016 DO 27.07.2016
MLIN KREĆE S RADOM S 28.07.2016
ZA SVE INFORMACIJE, ZVATI NA BROJ MOB.: 099/736 07 03
KUKURUZ
Kukuruz je jedina žitarica kojoj znanonost do danas nije otkrila praroditelja u njegovu prirodnom, divljem obliku. Klipovi kukuruza u obliku kakav i danas poznajemo, pronađeni su u meksičkim pećinama iz vremena 4500 godina pr.n.e., a to znači da je već tada uzgajan kao kulturna biljka te da evolucija i tzv. domestikacija sežu u još dalju prošlost. Pradomovina kukuruza je američki kontinent. Prastanovnici Amerike uzgajali su gotovo sve današnje oblike i tipove kukuruza.
Protekle su tisuće godina dok kukuruz nije stigao u Europu. Pretpostavlja se da je Kolumbo još sa svog prvog putovanja (1492) donio sjemenke kukuruza, ali je trebalo još stotinjak godina da ova “rijetka biljka iz Novog svijeta“ udomaći i počne šire uzgajati.
Kukuruz je, u svakom slučaju, relativno kasno krenuo na svjetski pohod iz svoje pradomovine, ali ga to nije spriječilo da za kratko vrijeme osvoji svijet i da po zasijanim površinama postane, poslije pšenice, druga najproširenija žitarica u svijetu. Zahvaljujući visokim prinosima po ukupnoj proizvodnji stoji na prvom mjestu. No, to ne znači da i u prehrani stanovništva zauzima isto mjesto. Pšenica i riža ga daleko nadmašuju zbog svojih poznatih prehrambenih i kulinarskih prednosti, a i zbog toga što je kukuruz važna industrijska sirovina i stočna hrana.
U industrijski razvijenim zemljma s visokim standardom danas se kukuruz gotovo i ne smatra živežnom namirnicom za ljudsku prehranu. Moderna tehnologija stvorila je od kukuruza gotove ili polugotove namirnice (instant brašno, krupica, pahuljice, klice, mlado zrnje u limenkama) koje ga svrstavaju u gurmanske specijalitete, ali se u prirodnom obliku rijetko koristi. U nas se poslijednjih godina mnogo proizvode i troše pahuljice od kukuruznog zrna (corn flakes) kao vrlo zdrava i praktična namirnica.
Kukuruz je jedina žitarica kojoj znanonost do danas nije otkrila praroditelja u njegovu prirodnom, divljem obliku. Klipovi kukuruza u obliku kakav i danas poznajemo, pronađeni su u meksičkim pećinama iz vremena 4500 godina pr.n.e., a to znači da je već tada uzgajan kao kulturna biljka te da evolucija i tzv. domestikacija sežu u još dalju prošlost. Pradomovina kukuruza je američki kontinent. Prastanovnici Amerike uzgajali su gotovo sve današnje oblike i tipove kukuruza.
Protekle su tisuće godina dok kukuruz nije stigao u Europu. Pretpostavlja se da je Kolumbo još sa svog prvog putovanja (1492) donio sjemenke kukuruza, ali je trebalo još stotinjak godina da ova “rijetka biljka iz Novog svijeta“ udomaći i počne šire uzgajati.
Kukuruz je, u svakom slučaju, relativno kasno krenuo na svjetski pohod iz svoje pradomovine, ali ga to nije spriječilo da za kratko vrijeme osvoji svijet i da po zasijanim površinama postane, poslije pšenice, druga najproširenija žitarica u svijetu. Zahvaljujući visokim prinosima po ukupnoj proizvodnji stoji na prvom mjestu. No, to ne znači da i u prehrani stanovništva zauzima isto mjesto. Pšenica i riža ga daleko nadmašuju zbog svojih poznatih prehrambenih i kulinarskih prednosti, a i zbog toga što je kukuruz važna industrijska sirovina i stočna hrana.
U industrijski razvijenim zemljma s visokim standardom danas se kukuruz gotovo i ne smatra živežnom namirnicom za ljudsku prehranu. Moderna tehnologija stvorila je od kukuruza gotove ili polugotove namirnice (instant brašno, krupica, pahuljice, klice, mlado zrnje u limenkama) koje ga svrstavaju u gurmanske specijalitete, ali se u prirodnom obliku rijetko koristi. U nas se poslijednjih godina mnogo proizvode i troše pahuljice od kukuruznog zrna (corn flakes) kao vrlo zdrava i praktična namirnica.
Nova radna oblekica
Evo kako to izgleda kad se draga prijateljica pobrine da u mlinu izgledam moderno :).
Pregača je djelo ruku jedne jako kreativne i vedre djevojke koja šiva i platnene torbice, igračke za djecu i još mnogo toga.. Ona se zove LANA a njezine kreacije možete naći na facebook stranici CHAMAVKA ! :)
link:
Kako je ispalo drugima...
Ovako to rade korisnici Drnjanskog brašna u svojim kuhinjama,
Fotografiju kruha napravljenog od pšeničnog glakog brašna
i raženog brašna poslao nam je zadovoljni kupac Nenad iz Kvarnera, točnije,
Mošćeničke Drage.
Fotografiju finih kroasana od pirovog brašna poslala nam je gđa. Viktorija H. iz Koprivnice
Fotografiju ukusnih domaćih
keksića od graham brašna polala nam je Karla M. iz Zaprešića
Zahvaljujemo se na svim primljenim fotografijama i hvala Vam na podršci!
Šaljite nam i dalje svoje fotografije i recepte a mi ćemo ih podijeliti s drugima preko našeg bloga!
HELJDINO BRAŠNO I SPECIJALITETI
Zašto konzumirati heljdu ?
Zrno heljde je bogato bjelančevinama, antioksidansima, vitaminima i mineralnim tvarima. Uz njenu laku probavljivost, velika je šteta što ova vrijedna namirnica ne nalazi mjesto na našim stolovima koliko bi trebala.
Heljda je medonosna biljka a od nje se može praviti i ljekoviti čaj, a ljuskice heljde koriste se za popunjavanje jastuka.
Takve jastuke naviše koriste alergičari, no fizioterapeuti širom svijeta sve više preporučuju ove jastuke jer umanjuju bolove u vratu i leđima. Jastuci punjeni ljuskicama heljde otklanjaju simptome astme, alergije na prašinu, otklanjaju nesanicu, hrkanje i znojenje tijekom spavanja.
Jedna od najvažnijih osobina heljde je ta da ne sadrži gluten tako da brašno od heljde mogu konzumirati i osobe koje boluju od celijakije.
Heljda je idealna namirnica za spremanje prirodnih, zdravih i dijetalnih jela kod:
- poremećaja u probavnom traktu
- pretjeranog umnog rada (jača memoriju i koncentraciju)
- pretilosti
- slabe krvne slike (slabokrvnost)
- dijabetesa
Mi smo naše heljdino brašno upotrijebili za pravljenje palačinki, tjestenine i rezanaca za juhu. Nismo jeli ništa bolje :)
k U h a L I s M o
ZELENI QUICHE
TJESTO: 100g glatkog (T550) + 100g kukuruznog brašna i krupice
pola žličice soli
125g maslaca
125g svježeg sira
1 žumanjak
NADJEV: blitva + tikvica + grašak
1 jaje + bjelanjak
svježi sir + vrhnje (po ukusu)
I vuola! :D
Dobar tek!
NEŠTO O PIRU
Krupnik, Dinkel ili PIR - jedna je od najstarijih žitarica, koja potiče iz Azije a spominje se i u Starom Zavjetu. Iz Azije je donijeta na Bliski istok i od tada se proširila na cijeli teritorij Europe - u vrijeme rimljana, kaša od pira bila je ishrana rimske vojske i bila je glavna žitarica stoljećima ali je kasnije pala u zaborav.
Pir sadrži nešto više
- proteina od pšenice,
- nezasićene masti,
- vitamine A, C i skupine B,
- minerale (kalcij, selen, kobalt, željezo, fosfor, magnezij, kalij, bakar)
- te vlakna.
Pomaže u borbi protiv anemije, djeluje laksativno i okrepljujuće. Ima izraženo antioksidativno djelovanje. Povoljno djeluje kod kožnih i alergijskih osipa, neurodermitisa, reumatskih oboljenja te povišenog kolesterola.
Da bi se pojačalo njegovo korisno djelovanje, preporučuje se da se rabi u proklijalom obliku.
U trgovinama možete pronaći mekinje, griz, kuskus i brašno pira.
Pir se koristi za izradu:
- kruha i peciva,
- piva i
- proizvoda za djecu.
Prepržena i mljevena zrna pira koriste se kao zamjena za kavu.
Dinkel je lako probavljiv, zato je pogodan za prehranu bolesnih, starijih osoba te djece.
Pir sadrži nešto više
- proteina od pšenice,
- nezasićene masti,
- vitamine A, C i skupine B,
- minerale (kalcij, selen, kobalt, željezo, fosfor, magnezij, kalij, bakar)
- te vlakna.
Pomaže u borbi protiv anemije, djeluje laksativno i okrepljujuće. Ima izraženo antioksidativno djelovanje. Povoljno djeluje kod kožnih i alergijskih osipa, neurodermitisa, reumatskih oboljenja te povišenog kolesterola.
Da bi se pojačalo njegovo korisno djelovanje, preporučuje se da se rabi u proklijalom obliku.
U trgovinama možete pronaći mekinje, griz, kuskus i brašno pira.
Pir se koristi za izradu:
- kruha i peciva,
- piva i
- proizvoda za djecu.
Prepržena i mljevena zrna pira koriste se kao zamjena za kavu.
Dinkel je lako probavljiv, zato je pogodan za prehranu bolesnih, starijih osoba te djece.
P A L A Č I N K E
Većini omiljeni recept!
Rijetko tko da ne voli palačinke.
Ukusne i fine, jednostavne za napraviti a dovoljno ih je samo premazati sa omiljenim namazom!
Naše palačinke smo zamijesili od glatkog brašna TIP 550, oštrog T400 te zobenog brašna!
Prelili smo ga ukusnim i ljekovitim medom od maslačka! Mmmmljac ;)
ZOBENI KEKSIĆI ZA NAJMILIJE
Ovi preefini keksići
napravljeni su
od zobenog brašna i
zobenih pahuljica sa
smeđim šećerom i
odlični su za
grickanje!
Uskoro ćemo u našoj ponudi imati i širu paletu brašna, uključujući i ovo - zobeno brašno koje smo koristili za fine keksiće! :) testiramo, testiramo...
POKLADICE ILI KRAFNE
Veljača je mjesec u kojem se veselimo maškarama, a uz maškare uvijek vežemo i krafne!
Prazne ili punjene; prelivene čokoladom, voćnim sirupom, posipane šećerom u prahu; krafne svih vrsta omiljena su poslastica djece a i odraslih!
Uživajte u krafnama!
Pretplati se na:
Postovi (Atom)