TKO SU MUDLINI?

TKO SU MUDLINI?

Peteranec je selo udaljeno svega 2,5 kilometra od Drnja. Ovo je mjesto poznato po Mudlinima. Za one koji ne znaju što su mudlini, ovaj pojam ćemo pokušati objasniti u nekoliko crtica. Mudlini su podravska poslastica koja se legendom veže uz selo Peteranec. To je jelo spravljeno od brašna, jaja, soli i vode zamiješanih u mekše tijesto koje se potom razvalja, te reže na trake, trokute i kocke. Nakon što ih se oblikuje, mudline se desetak minuta kuha u slanoj vodi. Kada ih se iscijedi, mješa ih se s vrhnjem pečenim na masti. Iako jelo siromašnih težaka, ukusno je za prste polizati!

No, o tome TKO su mudlini, govori nam Legenda mudlinima.:

U Peteranecu, kako to svugdje biva u vrijeme žetve, seljaci su otišli u polje kositi pšenicu. Brigu o težacima i njihovim želucima uglavnom su vodile supruge gazdi čija su se polja obrađivala. Kada je došlo vrijeme ručka, jedna je peterančanka spremila pečeni kruh, špek, luk i vino, te krenula pripravljati mudline. Na peć s drvima stavila je veliki lonac s vodom kako bi je zakuhala. Potom je u lonac s kipućom vodom stavila malo soli i ubacila mudline. Zaboravila je lonac poklopiti. Dok su se mudlini kuhali, jedna je neoprezna žaba skočila u lonac. U kuhinji se našlo i jedno znatiželjno dijete. Privučno znatiželjom, prišlo je loncu i pogledalo u nj ne bi li vidjelo što to ukusnoga sprema njegova mama. Nemalo se iznenadilo i uplašilo vidjevši dvoje oči što ga gledaše između mudlina u loncu.  Tada je uplašeno zazvalo mamu rekavši: «Mudlini su preglenoli». Od toga dana mještane Peteranca nazivaju Mudlinima, a o toj legendi i danas govori pjesma nepoznatog autora:

Mudlini so testo z vrhnjem polejano.
Tak grejo i diše topli i debeli.
Mamica so kosce na froštukel zvali.
Mudlini pod hrastom čekaju vu zdeli. 
Si se vu hlad došli, truni so si seli.
Vu zdelo so redom brzo poglednoli.
Najmlajši med njimi splašeno je viknul:
„Mamica, mamica, mudlini so preglenoli!“ 
Med mudline v zdelo žaba je skočila
i v čudu gledala kaj se dogodilo.
Pred stotino let, a morti i više,
zdavnja se je, eto, tak to nekak zbilo. 
Od onda do denes „Mudlini“ nam vele,
po mudlini kaj so dišali vu zdeli.
Šale se, špotajo, norca se delajo:
„Kak su negdar Peterančani mudline jeli!“
 Meni moje selo kak mudlini diši
i sakomu okrepo i toplino da.
Vu noći poslušam kak mi zemla diše.
I navek se štimam, nevek se štimam,
kaj „Mudlin“ sem evo i ja!

Peteranec je najpoznatiji kao rodno mjesto pjesnika Frana Galovića i akademskog slikara Ivana Sabolića, te po vrlo aktivnom KUD „Fran Galović“ udruge žena Peteranec koje svojim djelovanjem njeguju običaje svoga kraja i prenose ih na nove naraštaje. I, na koncu nemojte zaboraviti: kada vas put dovede u Podravinu, nemojte zaboraviti kušati mudline!

Kako napraviti mudline možete pronaći u nastavku.

RECEPT:
Od brašna, jaja, soli i vode zamijesite mekše tijesto. Tanko ga razvaljajte, narežite na trake pa narežite na trokute i kocke.
Rukama valjajte, odnosno oblikujte mudline tako da svaki bude dug oko 5-7 cm i malo širi u sredini, a krajevi mu tanji.
Kuhajte ih u slanoj vodi desetak minuta nakon što zakipe. Pomiješajte s vrhnjem pečenim na masti.

SASTOJCI, za 4 osobe:
50 dag brašna
sol
1 jaje
2 dl kiselog vrhnja

10 dag svinjske masti

Obavijest



OBAVIJEST
Poštovani kupci,
Elektromlin Drnje mijenja svoje radno vrijeme;
S 01.10.2014. radimo
PONEDJELJAK,, UTORAK,, SRIJEDA, ČETVRTAK,, PETAK: 07:00 – 15:00
SUBOTA: 07:00 – 12:00

TAJNA VEZA IZMEĐU GRUNTOVČANA I DRNJA


I ove se godine na radost mnogih zaljubljenika repriziraju „Gruntovčani“. Ova legendarna serija iz 1975. godine u 10 epizoda prikazuje 10 priča o životu Dudeka, Regice, Cinobera, Presvetlog, babice i mnogih drugih upečatljivih likova. 
Seriju su oživjeli Mladen Kestner kao scenarist i Krešo Golik kao režiser. Zanimljivo je da kroz godine uopće ne gubi na aktualnosti, zanimljivosti i humoru.

Velik dio gledatelja ne zna koje su lokacije na kojima su snimani Gruntovčani. Na nekim portalima i forumima se raspravljalo i mnogi su se složili da je Sigetec jedna od lokacija, no vjerojatno je manje poznato da je velik broj kadrova sniman i u našem Drnju. Na žalost, gotovo su sve drnjanske lokacije srušene, tako da se malo što može danas prepoznati kao dio scene, ali postoji jako velik broj mještana koji su statirali u seriji i pratili su seriju svo vrijeme snimanja. Oni su jako zanimljiv izvor informacija. No, unatoč svemu lijpom i zanimljivom jako nas žalosti, obzirom na kultni status ove izuzetno gledane serije što se ne može pronaći monografija o Gruntovčanima, ili barem web site na kojem bi se mogle pronaći zanimljivosti vezane uz nju. No, iskreno se nadamo da će netko i to promijeniti.

Ako želite nešto više znati o zanimljivostima vezanim uz „Gruntovčane“ posjetite nas. Vjerujemo da ćete otići prepuni dojmova!

HUMANITARNA AKCIJA 1km=1euro


Drnje je po izgledu jedno tipično podravsko selo koje se po ničemu ne bi isticalo da u njemu ne žive ljudi širokog i toplog srca. 

Jedan od njih je i naš susjed Zoran Zlatar, koprivnički policajac koji je sa svojom petnaestogodišnjom kćeri Martinom krenuo na put biciklima u Czestochowe koja se nalazi u Republici Poljskoj. Razlog tome je humanitarna akcija 1 kilometar = 1 euro na relaciji Koprivnica-Czestochowa-Koprivnica kojoj je cilj kupnja opreme za odjel pedijatrije Opće bolnice dr. Tomislav Bardek Koprivnica.

Potpora ovoj humanitarnoj akciji očituje se u ideji da svi zainteresirani, pravne i fizičke osobe daju financijsku potporu akciji bilo kroz kupnju ili kroz financiranje kilometara od Koprivnice do Czestohowe i natrag do Koprivnice, a ukupni prihod od ove akcije ide u prilog nabave nužno potrebne opreme za Odjel pedijatrije Opće Bolnice dr. Tomislav Bardek u Koprivnici.
Humanitarni biciklistički maraton je planiran u okviru Međunarodnog vojnog hodočašća u Czestochowi kojom prilikom će se odvoziti cca 1600 kilometara.


Ukoliko se želite priključiti ovoj hvale vrijednoj akciji, za to je otvoren transakcijski račun  kod Zagrebačke banke

IBAN: HR5823600001501502581 svrha- Za humanitarni projekt „1 KILOMETAR = 1 EURO“

Turbo Limač u Drnju

Danas je u našem mlinu bilo posebno veselo, a kako i ne bi kad nas je posjetio napoznatiji dječji animator, najveći limač među Turbo Limačima, vrsni stihoklepac i veliki zaljubljenik u svoj rodni kraj, Siniša Cmrk!

Svojom je energijom i veseljem oduševio sve koji su se danas zatekli kod nas. Osim sveg veselja kojeg nam je unio u naš prostor prišapnuo nam je (i poklonio nam) svoj novi uradak - slikovnicu o mjesecima u godini koji se zove MJESECOLENDAR, a koji je prekrasno ilustrirala Željka Mezić. Slikovnica na zabavan način poučava djecu mjesecima u godini i njihov redoslijed.
A ovo je jedna od njih:
MJESECOLENDAR
Siječanj sam, mjesec prvi,
veljača, jedina cura,
ožujak što zimu mrvi,
svaki se za drugim gura.

Travanj, proljeća sam vjesn ik,
svibanj, raskošan sam bojom,
lipanj, cvata ja sam pjesn ik,
svak se hvali dikom svojom.

Srpanj, žitom plodorodan,
kolovoz, topao, sušan,
rujan, treći, ljetohodan,
svak topao, dobrodušan.

Listopad, hlad zemlji nos i,
studeni, kape na glave!
Prosinac, slavljem ponos i,
skupa novo ljeto slave.


No, Siniša baca rime iz rukava tako vješto i odmah je sklepao pjesmicu i za nas:

PO MELJU V DRNJE

... posadil sem fčera flance, 
    al je mi se ve žgance.

    Neće mi se jesti zelje, 
    da je meni malo friške melje,

    a već imam pripravleno vrnje, 
    pak bom skočil po meljo vu Drnje, 

    bilo premaletje, leto, jesen ili zima, 
    V Drnju, v Melinu, navek fine melje ima ...


Jako smo zbog toga radosni! Hvala ti Siniša, radujemo se tvom ponovnom dolasku! J

OBAVIJEST



Zbog godišnjeg REMONTA, mlin neće raditi od 01.07.2014. (utorak) do 31.07.2014. (četvrtak).
Hvala na razumijevanju!

Poplave

Jako nas pogađaju vijesti o učestalim poplavama i katastrofalnim pustošima koje ostavljaju. Uključili smo se u akciju, a molimo i Vas, da pomognete prema svojim mogućnostima. 

POZIVOM NA BROJ 060 90 11 donirate 6,25 kn (PDV uključen)

 više informacija dobit ćete na službenim stranicama:
http://poplave.hr/
http://vcz.hr/lokalno-volontiranje/pretrazivanje-projekata/projekt-2144/
http://www.hck.hr/hr/brze-novosti/pomoc-podrucjima-pogodenima-poplavama-u-rh-60

Dragocjena prilika za učenje

 U poduzetništvu sam vrlo kratko, a kako bih se što bolje snašla u brzim i nepredvidljivim poduzetničkim vodama svakodnevno tražim priliku kako bih nešto naučila i time svoje poslovanje učinila boljim i kvalitetnijim, a svoje kupce zadovoljnima.
Tako sam 27. ožujka prisustvovala besplatnoj edukacijskoj radionici „Postavite temelje uspješne tvrtke“ koju je organizirala ekipa internetskog portala www.posao.hr. Ovdje sam imala prilike upoznati pedesetak mladih poduzetnika koji su započeli ili tek imaju namjeru krenuti u vrlo zanimljive i kreativne projekte.
U sklopu ove radionice dobili smo puno informacija i novih saznanja od strane renomiranih stručnjaka iz područja računovodstva, prodaje, oglašavanja, marketinga. Osim toga dobili smo vrlo vrijedne informacije o mogućnostima financijske potpore projekata. Ovo mi je iskustvo pomoglo da dobijem samopouzdanje, pogledam stvari iz drugog kuta, dobijem nove ideje kako da unaprijedim poslovanje, a i ne manje važno, upoznala sam mnogo zanimljivih, vrijednih i pametnih ljudi zbog kojih sam vrlo zahvalna organizatorima.
U nastavku možete pročitati intervju koji je objavljen na stranicama portala:

http://www.posao.hr/clanci/karijera/poduzetnistvo/intervju-ana-milanovic-iz-elektromlina-drnje/6166/


 

Konačno proljeće

 

Konačno! Stiglo nam je (većini) omiljeno godišnje doba. Buđenje prirode, energija, novi počeci, svježe ideje, prekrasan zeleni travnati tepih, veseli zvukovi ptica... poezija za gledanje te predivna glazba za slušanje.... 
Proljeće je prava inspiracija u svakom pogledu! A kako nam se bliži Uskrs, tako se šire i zanosni mirisi proljetnih uskršnjih slastica! Njaaaam! :)   




Evo recepta za ukusni slatki kruh - PINCU koji se tradicionalno sprema za blagdane: 
 

 PINCA
Tijesto ᴢа jednu pincu:
1/2 kg brašnа
prstohvat soli
1 pakovanje (40 g) svježeg kvasca
1,4 dcl mlijeka
2 cijela jaja
2 žutanjka
130 g šećera
1 vrećice vanilin šećera
1 naribana korica limuna
80 g maslaca
1/2 kiselog vrhnje (1dcl)
mаƖο ulja (1/2 dcl)
рο želji: mаƖο ruma і grožđice
ᴢа premaz је potrebno još jedan žutanjak od jajeta
PRIPREMA
Otopite maslac nа pari іƖі laganoj vatri, dodajte ulje. U mlako mlijeko razmrvite kvasac, žilcu šećera і 2 žlice brašnа і ostavite 10min nа toplom. U posudi smiksaajte jaja, žutanjke, šećer, vanilin šećer, naribanu koru limuna (і rum і grožđice аkο želite). Kad ste izmiješаƖі dodajte masnoćυ, izmiješajte lagano 1-2 min. U drugu posudu stavite brašno і dodajte mlijeko sa kvascem kοје ste pripremili. Izmiješajte і dodajte і smjesu jaja і šećera. Izmiješajte lagano. Dodajte mlijeka іƖі brašnа аkο trеbа ԁа bi dobili pravu gustoćυ tijesta. Tijesto је dobro kad se рοčnе odvajati od stijenke posude. Izvadite tijesto nа pobrašnjenu podlogu і domijesite rukama. Ostavite tijesto nа toplo mјеѕtο οkο sat vremena, mаƖο ɡа pobrašnite odozgora і pokrijete najelonom іƖі folijom. Nakon toga još ɡа jednom izmijesite і opet ostavite jedno pola sata nа toplom. Tаkοđer pokrivenog ԁа se nе napravi korica. Od dobivenog tijesta možete nарrаνіtі pletenice іƖі kuglu koju zasiječete lagano nа tri dijela. Možete nарrаνіtі і uskršnjeg zeku kao nа nаšoj slici, očі і nјυškicu mu napravite od grožđica. Ostavite desetak minuta nа toplom ԁа se još mаƖο digne. Prіје pećenja premažite razmučenim žutanjkom і pospite sa kristalnim šećerom. Stavite υ pećnicu nа 150-170 stupnjeva і pecite 20 min. Nakon 20min smanjite nа 100 C і pecite još 10min.

S nove police

Postavili smo novu policu samo za GRIZ I GRAHAM brašno pakirano u vrećice od 1kg, 2kg i 5kg!



MLIN KAO UMJETNIČKA INSPIRACIJA


Mlin je u umjetničkom stvaralaštvu nekada bio čest motiv. Vjerojatno ste mnogi primili razglednicu iz Nizozemske ili Grčke kojima dominiraju mlinovi koje pokreće zrak – vjetrenjače. One su simbol ovih država. Nadalje, mnogi su slikari, čak i oni čuveni poput Mondriana pronašli svoju inspiraciju u prizoru mlina osunčanog zrakama sunca. U operi Ero s onoga svijeta nekoliko prizora se odvija upravo u prostorima mlina. Neki su pisci čitavu knjigu posvetili mlinu, poput Alphonsea Daudet koji je svojem opće poznatom djelu nadjenuo naslov „Pisma iz mog mlina“. Mnoge su generacije djece napeto pratile sudbinu mlina iz poznate knjige koja je uprizorena u izvrsnom filmu „Družba Pere Kvržice“. Mogli bi tako nabrajati u nedogled, jer zaista je impresivan popis djela kojima je mlin u prvom planu. To uopće ne čudi obzirom da je mlin bio simbol blagostanja, zdravlja, zdravog života, a mlinari su bili osobito cijenjeni u društvu.

Podravina je koljevka naive, svjetski poznatog slikarskog pravca poznata kao Hlebinska škola. Stoga ne čudi da u čitavom kraju postoji velik broj izuzetno talentiranih slikara u maniri ove simpatične i vrlo vrijedne slikarske tehnike. Drnje ima svoje umjetnike amatere koji se opuštaju uz ovaj krasan hobi. Budući da izuzetno cijenimo umjetnost i umjetnike, oni su nam često bili dragi gosti. Neobično je velika čast kada vam u zamjenu žita dođu ni više ni manje nego najveći slikari ovog dijela hrvatske čuveni Mijo Kovačić ili na žalost pokojni Ivan Večenaj Tišlarov. Tada se uvjerite kako su oni najveći među nama obično i najjednostavniji ljudi.

Vodenica - Senković S.
Zidove našeg mlina tako su ukrasili dva lokalna slikara amatera Senković S. (Vodenica) i Golubić Josip (Zrno pšenice) koji su slikari u maniri naive, a glavni motiv slike je, naravno, mlin! Uživajte u fotografijama, a ukoliko ih želite vidjeti u živo, pozivamo Vas da nas posjetite. Ukoliko vas zanima možete čuti nešto više o ovoj divnoj slikarskoj tehnici, a tko zna.... možda se i okušate u slikanju i pronađete svoj novi skriveni talent.
Zrno pšenice - Golubić J.

BREGOVSKA PITA – NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO


Podravske domaćice nadaleko su poznate kao vrijedne i vješte u svim poslovima, a naročito u spravljanju ukusnih i zamamnih jela. Stoga ne čudi da se baš u Podravini nalazi srce prehrambene industrije – nadaleko poznate tvornice Podravka. Osim Koprivnice, ovdje su i druga manja mjesta poznata po svojim delicijama. Jedno od njih je i općina Koprivnički bregi. Drnje je od Koprivničkih bregi udaljeno svega 11 kilometara, a Koprivnički Bregi su među gurmanima najpoznatiji po Bregovskoj piti koja je specijalitet podravske kuhinje. Ova pita „za prste polizati“ spravlja se od domaćeg vučenog tijesta, jabuka, grožđica i oraha, te domaće guščje masti. Osim što je vrlo ukusno i prepuno zdravih, najfinijih namirnica, čuveno je po činjenici da je postalo  nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Recept za izradu izvorne Bregovske pite:
  •  8 listova vučenog tijesta (ili ako nemate vremena za izradu onda lupljenog tijesta za savijače)
  •  8 kom jabuka, srednje veličine
  •  30 dag grožđica
  •  30 dag mljevenih oraha
  •  40 dag kristal šećera
  •  po potrebi mljevenog cimeta
  •  16 jušnih žlica otopljenog maslaca
  •  1,5 dl slatkog vrhnja

Vučeno tijesto

  •  cca 40 dag mekog brašna kojg možete kupiti u našem mlinu
  • cca 1,30 dl mlake vode
  •  prstohvat soli
  •  1 jušna žlica otopljene masti
  •  1/2 jušne žlice ulja
  •  1 manje jaje
  •  3 juše žlice kvasine (ili razblaženog octa)
  •  1 jušna žlica ulja za premazivanje tijesta
Način izrade:
Za pečenje Bregovske pite pripremite veliki kalup dimenzija 40 x 35 cm kojeg premažite otopljenim maslacem, dno i stranice.
Grožđice potopite u vruću vodu i ostavite da nabubre.
Sameljite orahe i otopite maslac.
Jabuke ogulite, izvadite peteljke i koštice te ih naribajte.
Na dno kalupa stavite prvi list tijesta i premažite ga otopljenim maslacem uz pomoć kista za domaćinstvo. Stavite drugi list. Pola količine jabuka rasporedite po tijestu i posipajte ga ravnomjerno sa 4 jušne žlice šećera. Posipajte cimet i prelijte sa 2 jušne žlice otopljenog maslaca.
Preko nadjeva od jabuka stavite novi list tijesta na koji dodajte 1/2 količine mljevenih oraha, posipajte sa 4 žlice šećera, posipajte cimetom i prelijte sa 2 žlice otopljenog maslaca.
Stavite novi list tijesta pa ponovite. Na 7 list (predzadnji) rasporedite preostalu polovicu mljevenih oraha koje ste prije toga, u zdjeli, promiješali s ostatkom šećera. Posipajte cimetom i prelijte sa 4 žlice otopljenog maslaca.
Zadnji list zalijte slatkim vrhnjem.
Ugrijte pećnicu na 250 st. (ako koristite ventilator dovoljno će biti 220) i pecite pitu dok gornja korica ne porumeni (od 5-7 min.) Smanjite temperaturu na 200 st. (u kombinaciji ventilatora na 180) i pecite oko 40 minuta.
Savjet više:
Ako želite malo deblji sloj, pitu možete završiti sa dva umjesto s jednim listom. Osmi list je tada potrebno premazati maslacem i dodati zadnji, deveti kojeg se prelije slatkim vrhnjem.
Ako želite da Vam korica ne bude previše hrskava pečenu pitu pokrijte kuhinjskom krpom.

Vučeno tijesto
Za one koji žele sami pripremiti domaće vučeno (tanko) tijesto umjesto gotovih kora i time se držati originalnog recepta, postupak je sljedeći:
Prosijte brašno na dasku za mijesenje, u sredini napravite rukom jamicu te dodajte redom: cijelo jaje, otopljenu mast i ulje, razblaženi ocat (kvasinu) i mlaku vodu u kojoj ste otopili prstohvat soli. Kuhačom povežite sastojke, a onda rukama mijesite sve dok ne dobijete glatku i mekanu kuglu. Ako je brašno (pre)suho, dodajte još malko vode. Dobivenu kuglu tijesta premjestite na malo pobrašnjeni  plitki tanjur, premažite prstima uljem i pokrijte tijesto ugrijanom posudom. Ostavite da tijesto odmara pod posudom nekih pola sata.
Na stol stavite zaštitni plastični stolnjak pa ga prekrijte drugim čistim (pamučnim, za te namjene) stolnjakom kojega lagano posipajte brašnom.
Tijesto stavite na radnu plohu i razvaljajte ga malo valjkom (veličine jumbo pizze) te prenesite na stol i stolnjak. Možete ga (ukoliko je potrebno) premazati još malo uljem, isključivo prstima. Sad odignite tijesto rukama u sredini i počnite (dakle, od sredine) potezati (razvlačiti) krajeve prema sebi, hodajući uokrug, oko stola. Sve te radnje činite nježno i po mogućnosti jednako sa svih strana. Kad je tijesto postalo prozirno i krajevi već vise sa stola (što opet ovisi o veličini samog stola), zadebljani rub tijesta otkinite na jednom mjestu i motajte ga oko šake hodajući oko stola. Dobivenu kuglu tijesta možete iskoristiti za kuhane trgance (prelivene vrhnjem i maslacem) ili ga umotajte u prozirnu foliju i upotrijebite kasnije.
Izmjerite dimenzije kalupa za pitu pa razvučeno tijesto (najbolje kotačićem za tijesta) izrežite na 8 mlinaca (kvadrate ili pravokutnike, ovisno o dimenzijama kalupa).
Dalje postupajte kao sa gotovim korama.
Vrijeme pripreme: 60 min

Težina izrade: Srednje zahtjevno

Reportaža za 24 sata

 Dana 24.02.2014. posjetio nas je gospodin Željko Rukavina, novinar 24 sata kako bi napravio kratku reportažu o našem mlinu.

U nastavku možete pročitati što je napisao, a ispod se nalazi link na tekst koji je objavljen na portalu.

"Sama našla posao:
Umjesto na burzu Ana (24) preuzela je mlin Nakon iznenadne majčine smrti koja je bila dugogodišnja obrtnica i vlasnica elektromlina u Drnju, unatoč nezavidnoj situaciji nas je pet sestara zajednički odlučilo da nastavimo posao u koji je naša majka uložila puno ljubavi, predanosti i truda, a budući da su tri zaposlene, dok je najmlađa tek započela studij bilo je logično da ja nastavim obiteljsku tradiciju – kazala nam je 24 godišnja Ana Milanović iz Drnja sa šireg koprivničkog područja. Majka im je umrla prošle godine u kolovozu, a Ana koja je nekoliko mjeseci prije toga diplomirala hrabro se upustila u novi biznis. Unatoč tome što je u Poreču završila stručni studij vinarstva, Ana se odrekla svog poziva i uhvatila u koštac s teškim, za djevojku netipičnim, danas gotovo iščezlim pozivom mlinara.
Nekada je mlin radio gotovo danonoćno i satima se čekalo u redu, dok on danas ne radi ni trećinom svog kapaciteta. Razlog tome leži u činjenici da je sve manje seoskih domaćinstava koji uzgajaju žitarice. Problem vidi i u tome što je kvaliteta pšenice drastično pala, no Ana je optimistična i nada se da će potaknuti poljoprivrednike da očuvaju tradicijske vrste pšenice od kojih će se dobiti kvalitetno i visoko vrijedno brašno. Cilj nije da idemo na velike količine, već da kontinuirano radimo na kvaliteti i ostanemo mali obiteljski biznis od kojeg se može pristojno živjeti.
Naš asortiman trenutno obuhvaća griz, oštro, glatko, graham, krušno i stočno brašno te posija, a nadamo se proširiti meljavu i na druge kulture poput pira, raži, ječma i kukuruza, jer u današnje vrijeme nije dovoljno da se držimo samo pšenice, no za to su potrebna ulaganja u strojeve i silose – kaže Ana, kojoj u poslu prva suradnica Jelena, jedna od sestara, a puno joj pomažu svojim dugogodišnjim iskustvom i dosadašnji zaposlenici Božo i tetak Boro. Ana i njezine sestre vjeruju da mlin ima svoju budućnost jer sve veći broj ljudi obraća pažnju na važnost zdrave prehrane. Unatoč neizvjesnim vremenima prepunim izazova vjeruju da će i dalje biti ljudi koji će dovoziti pšenicu na meljavu.
Optimizam temelje na tome što je brašno dobiveno u Elektromlinu u Drnju bez ikakvih poboljšivača, što je prednost pred velikim industrijskim mlinovima. Stoga nas nije iznenadilo što je među onima koji su došli zamijeniti pšenicu za brašno bilo i ljudi koji su prevalili 30 tak i više kilometara od kuće do mlina u Drnju."
http://www.24sata.hr/news/sama-nasla-posao-umjesto-na-burzu-ana-24-preuzela-je-mlin-354904