Staro koprivničko mlinarstvo


Danas smo raspoloženi za mali sat povijesti. Malo smo istraživali o stanju mlina i mlinarstva na ovom području i došli do zaključka kako ova tema nije jako zastupljena i postoji jako malo podataka. Najbolje stručne radove na temu mlinarstva Podavine objavili su dr. Leander Brozović, Prof. dr. Mira Kolar Dimitrijević, Pof. dr. Hrvoje Petrić. U nastavku možete pročitati kolumnu Prof. dr. Hrvoja Petrić na temu koprivničkog mlinarstva koju je pisao za portal koprivnica.net.:

Još od srednjovjekovlja Koprivnica je imala relativno razvijeno mlinarstvo. Ono je bilo najrazvijenije na Koprivničkoj rijeci odnosno potoku Koprivnica. Koprivnički mlinovi se spominju na više mjesta u koprivničkim gradskim zapisnicima kao primjerice 1678. godine i kasnije.
Mlinarstvo je svoj puni razvoj ostvarilo tek od 18. stoljeća te je u drugoj polovici 19. stoljeća dobilo manufakturne oblike. Iz 1766. godine imamo spis u kojem se spominje mlinarstvo u gradu, a 1775. godine Varaždinsko vojno zapovjedništvo iz Bjelovara opomenulo je Gradski magistrat da se pridržava u vezi Stojanova mlina odredbi Hrvatskog kraljevskog vijeća. Također se spominje kao vlasnik jednog koprivničkog mlina Ivan Simanović 1790. godine, a 1805. godine spominje se navala vode na mlin nasljednika Komisaja, koji je tom prigodom bio oštećen, a zbog navale vode bile su ugrožene livade građana i stanovnika okolice. Gradski magistrat je posjedovao posebni gradski mlin na potoku Koprivnici, kojeg je davao u zakup. U popisu poreznih obveznika spominje se 1846. godine pet mlinara u gradu: Aleksije Ivčić iz Ulice Ciglenice te Juraj Cmrk, Ludovik Šiketanec, Leopold Moellinger i Pavao Dobrović iz Špoljarske ulice, a u dokumentima ih se spominje još dvadesetak.

U razvoju koprivničkog mlinarstva značajne promjene zbile su se polovicom 19. stoljeća, kada 1847. godine jedan od mlinova na potoku Koprivnici kupuju Ivan Đurkan i žena mu Rozalija Sinjerec iz Legrada, te Mihael Lesjak i žena mu Ana Kanoti iz Koprivnice. Oni su za mlin i "zemlju pri mlinu i na Cinderijanskom" platili 1100 forinti.
Poduzetnik Ivan Đurkan odmah je započeo sa značajnom nadogradnjom postojećih mlinskih zgrada, a uskoro se odlučuje vodeni pogon nadopuniti parnim. To je bilo 1858. godine. Taj je mlin svakako jedan od najstarijih parnih mlinova na području sjeverne Hrvatske, jer je varaždinski osnovan tek dvije godine kasnije. Važnost otvaranja koprivničkog paromlina zabilježile su i zagrebačke "Narodne novine", a novi paromlin je bio rezultat unapređenja ratarske proizvodnje u Podravini u to doba, a njegovo osnivanje imalo je značajan utjecaj na jačanje gradskih centralnih funkcija Koprivnice. Uz to valja spomenuti i činjenicu da je ovo najstarija primjena parnog stroja na širem prostoru sjeverozapadne Hrvatske. Time je prva industrijska revolucija na velika vrata ušla preko Koprivnice na širi prostor.

Preuzeto sa:

Noviteti, rukotvorine

Platnena vrećica

Krenuli smo u izradu ekološki prihvatljivih vrećica sa logom! Namjenjene su za svakodnevnu upotrebu (odlazak u nabavku npr.) Ručno su sašivene i oslikane!

Prvi modeli
Vrećice i kiflice od Drnjanskog brašna

Po želji, možemo napraviti personaliziranu vrećicu, oslikanu ili sa vlastitom porukom npr.
Pa ... pošaljite nam svoje ideje a mi ćemo ih ostvariti!

Osnovnoškolci u posjeti mlinu

Dani zahvalnosti za plodove zemlje svake se godine obilježavaju tijekom listopada.  Tada se u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama održavaju svečanosti Dana kruha, kada uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na blagostanju, svim darovima, radostima, uspjesima i plodovima kojima smo tijekom godine bili obilato darivani.
Kroz bilježavanje Dana kruha u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učenici uče o ekološkoj poljoprivredi, zdravoj prehrani, domaćoj proizvodnji, o narodnim običajima, obiteljskim vrijednostima, značaju obiteljskih vrijednosti u društvu i značaju rada. U školskim prostorima postavljaju se izložbe učeničkih likovnih i literarnih radova, plodova zemlje užeg zavičaja, kruha i krušnih proizvoda, različitog sjemenja, te starih alata koji su se koristili ili se još koriste u obradi zemlje i pripremi kruha. Osim aktivnosti koje se povode u školi, organiziraju se izleti na kojima se posjećuju muzeji, seoska gospodarstva, tvornice za preradu voća i povrća, sjemenare, seoska gospodarstva, pekari ili mlinu.

Tim su nas povodom, dana 16. listopada 2013. godine (srijeda) posjetili učenici 2. i 4. razreda Osnovne škole Fran Koncelak iz Drnja sa svojim učiteljicama Blažicom Lenardić i Šteficom Kolarek. Učenici su ispočetka bili vrlo suzdžani i pomalo sramežljivi, no velika ih je znatiželja ohrabrila pa se nisu usgtručavali postavljati najraznovrsnija pitanja na koja smo im s veseljem odgovarali. Zanimalo ih je kako se od pšenice dobije brašno, kakvih sve vrsta brašna ima, što se sve od brašna može načiniti. Osim toga, živo ih je intresiralo kako izgleda proizvodnja brašna, kakvi sve strojevi sudjeluju u tom procesu te kako izgledaju.


Zajednička fotografija :)

  

Učenici su naučili kako izgleda jedan dan u mlinu, te što je sve potrebno kako bi netko bio dobar mlinar. Vjerujemo da se među ovim vedrim i znatiželjnim malcima skriva i poneki budući mlinar.
Prije nego što su nas napustili ovi veseli dječaci i djevojčice počastili su nas svojim lijepim recitacijama i pjesmom.

Mala zakuska uz topli čaj i kiflice

  

        

Plodovi jeseni


Hvala učiteljicama Blažici Lenadić i Štefici Kolarek na organizaciji ovako lijepog posjeta.  


Nekoliko prigodnih pjesmica:

BLAGO DANU KOJI POČNE MIRISIMA KRUHA


Blago danu koji počne mirisima kruha!
Ništa tako ne miriše, što god da se skuha.
Pekare nas tako mame od ranoga jutra.
Oduvijek je tako bilo, a bit će i sutra!

Svaki pekar pozna brašna različite vrste.
Od njega se prave čuda - da poližeš prste!
Kiflice od prhkog tijesta, pogače i pite,
mliječne ili voćne štruce, rezane na šnite.

Netko više voli krafne, netko štrukle slasne,
od najtanjih svježih kora bureke nemasne.
Po svemu se posut može šećera il' soli,
sezama il' origana, netko i to voli…

Pekari, k'o čarobnjaci, oduvijek se trude
othraniti tim umijećem i djecu i ljude.
Zato svatko neka čuje za pekarsko znanje
jer baš ono zaslužuje najveće priznanje!
Natali Šarić


MLIN
Mlin na vodi pjesmu pjeva
klipi, klipi, klipi, klap.
Mali Mišo mlinar pravi
brašno melje noć i dan.
hitro melji – reče Mišo
klipi, klipi, klipi, klap.
mamica će kolač peći
mekan, sladak, ukusan.


MLIN NA RAMI

Slatko li je spavat iznad vode, čuti
Samo njezin govor, iskonski joj glas!
Slap pod tobom buči, a mlinovi melju
Od svanuća dana do u kasni čas.
Slape, koji siđeš niz brdo, da skokneš
S klisure i snažno prospeš jedan mlaz,
Kad bi tako čista bila i naša vjera,
I volja nam jaka, i krepak nam mraz!
O mline na Rami, kad bi i mi znali
Tako tiho, a vjerno, praviti svoj kruh!
Slatko li je spavat iznad voda svojih,
I kada pod tobom buči i grmi buk!

Vladimir Nazor