JUHA OD PARADAJZA

Domaća juha od paradajza, 
lijek za mamurluk, okrepa i delikatesa!
Vrlo jednostavno ju je napraviti, 
popržite na malo ulja češnjak, dodajte domaće propasirane slatke paradajze, začinite sa soli, paprom, bosiljkom, majčinom dušicom i umijesite njoklice od griza. 
Njoklice napravite tako da razmutite jaje, začinite sa soli, dodajte peršina i naribajte malo sira parmezana. Dodajte pšenični griz i promiješajte. Smjesa ne treba biti pregusta. 
Ukuhajte njoke u juhu i to je to ! 
DOBAR TEK! 




Nakon Uskrsa i sve one fine klopice, 
uvijek ostane viška šunke, pa je iskoristite -  možete je urolati u mliječni kruh, dodati sira i dobijete ukusnu poslasticu :)
DOBAR TEK! 

KOLAČIĆI =)





FENOMENALNE BIŠKOTE
OD DRNJANSKOG RAŽENOG BRAŠNA
PRAVILA JE GĐA. KATJA IZ SV. PETRA U ŠUMI,
Hvala Katja na fotografijama

DOMAĆE TIJESTO



Pod „domaćim tijestom“, tzv. svježim tijestom, danas se misli najviše na tijesto s jajima (ono koje sadrži jedno jaje na sto grama brašna) i koje je stoga iznimno hranjivo. Zašto ga onda ne bismo pripremali, s vremena na vrijeme, u potrazi za već zaboravljenim mirisima i okusima? To više što se uz pomoć modernih aparata, vrijeme i trud potrebni za pripremanje tijesta, mogu znatno skratiti. Netko će možda primijetiti da domaće tijesto nije preporučljivo za život današnjeg čovjeka, koji dane provodi pretežno sjedeći, jer je takvo tijesto previše kalorično (normalan tanjur takva tijesta sadrži oko 360 kalorija, koje potječu od visokog postotka ugljikohidrata i minimalne količine bjelančevina). No, najnovija istraživanja u dijetetici su utvrdila da tijesto ne deblja ako je začinjeno na primjeren način, štoviše ono se preporučuje u svakodnevnoj dijeti, jer pšenično brašno, a prije svega ono od cijelog zrna, ili ono koje u procesu rafiniranja nije kemijski tretirano, sadrži mineralne soli i brojne važne vitamine među kojima se izdvajaju vitamini grupe B, E, F, i PP.
Ako je tijesto s jajima napravljeno kako treba – što znači:
jedno jaje na 100 grama brašna
ono ima veliku biološku vrijednost. Ako je brašno meke pšenice siromašnije proteinima od brašna tvrde pšenice, koje se upotrebljava za industrijska tijesta, taj se nedostatak nadoknađuje u velikoj mjeri hranjivim sastojcima sadržanim u jajima.
Kada sve to imamo na umu, uviđamo veliku vrijednost koju takva hrana ima u našoj prehrani. Ako znamo i to da se svježe tijesto jede uz dodatak raznih umaka, preljeva i sireva, ili da se puni ukusnim nadjevima od mesa, ribe ili povrća, bez sumnje možemo zaključiti da tijesto pruža bezbroj mogućnosti da bude ukusno i nezamjenjivo jelo, svima dostupno, kadro da udovolji i najistančanijim ukusima!
Izvor:“La scuola di Cucina, Simoneta Lupi Vada“,
„Škola kuhanja“, Centar za informacije i publicitet; Zagreb, 1987